Intervju : Robert Jankovics, saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine

 Otvaranje Medijskog centra Mađara u Hrvatskoj povijesni je dan za mađarsku nacionalnu manjinu jer se time stvaraju pretpostavke trajnih rješenja za naše institucije kakve npr. hrvatska nacionalna manjina u Mađarskoj odavno ima. Obrazovanje na vlastitom jeziku i  razvoj medija naši su prioriteti i tom pogledu očekujemo daljnji napredak i suradnji s institucijama i hrvatske i mađarske Vlade na dobrobit i mađarske i hrvatske nacionalne manjine u našim državama.  

• Nedavno je u Bilju otvoren Medijski centar Mađara u Hrvatskoj. Što to znači za medije mađarske nacionalne manjine (tjednika na mađarskom jeziku „Új Magyar Képes Ujság“ te TV-emisije „Drávatáj“ ), ali i ukupnu mađarsku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj ?

Otvorenje Medijskog centra Mađara povijesni je dan za cjelokupnu mađarsku zajednicu u Hrvatskoj. Naime, od tiskanja prvog tjednika Mađara u Hrvatskoj do dana otvorenja vlastitih prostorija mađarskih medija prošle su pune 23 godine. Sve to vrijeme i uredništva tiskanih i uredništvo TV-emisije Mađara u Hrvatskoj bili su u unajmljenim, u potpunosti neadekvatnim prostorima. Izgradnjom vlastitog Medijskog centra – taj je problem dugoročno riješen. Očekujemo ubrzano unaprjeđenje kvalitete naših medija.

• Što takav jedan primjer uopće znači za manjinsku politiku u našem društvu ?

Značenje je višestruko. Najvažnija je poruka da se može. A zatim i da vrijedi istrajati uz svoje vrijednosti, pa ako treba i pune 23 godine. A treća poruka je da izuzetno važan reciprocitet. Naime, sve što mađarska manjina u Hrvatskoj dobiva u ove dvije godine, tek je manji dio onog što hrvatska manjina u Mađarskoj već desetljećima ima. Mi tek sada uspostavljamo jake institucije mađarske manjine u Hrvatskoj, što Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj ima već jako dugo. Ne moram valjda govoriti da je status medija hrvatske manjine u Mađarskoj trajno riješen prije dvadesetak godina. Mi se sada pokušavamo – izgradnjom trajnih rješenja za institucije mađarske manjine u Hrvatskoj – približiti njihovom standardu.

VAŽNOST REPROCITETA

• Kakav je do sada bila prihvaćenost vaših manjinskih medija među mađarskom nacionalnom  Imate li informacije kako i koliko se prate i da li ima planova za njihov daljnji razvoj, širenje utjecaja, stvaranje novih medijskih platformi?

Prihvaćenost je i do sada bila vrlo dobra, a sa novom infrastrukturom očekujem prvenstveno povećanje kvalitete. Posebice elektroničkih medija, na što ćemo staviti najveći naglasak. U 2019-oj planiramo modernizirati web-stranicu i poboljšati platforme na društvenim mrežama, ali i učiniti frekventnijim pojavljivanje naše tjedne polusatne TV-emisije.

• Što (polazeći od iskustva mađarske nacionalne manjine) mediji na vlastitom jeziku znače za nacionalne manjine? Koliko su oni važni? Da li ih i na koji način treba dalje razvijati?

Usuđujem se reći da su mediji ne sedma – nego prva sila današnjeg društva. U modernom svijetu, gdje informacija prođe svijet u deset minuta, izuzetno je bitno znati se njome koristiti i znati je plasirati. I nije čudno da nam je prioritet – osim obrazovanja na mađarskom jeziku – upravo razvoj naših medija. Prostor za razvoj medija mađarske manjine u RH vidim ponajviše u modernim sustavima, elektroničkim medijima, društvenim stranicama i modernoj, dvojezičnoj web-stranici.

GRADNJA VLASTITOG SUSTAVA

• Da li bi i na koji način pojedinim medijima na manjinskim jezicima trebalo otvoriti vrata i javne televizije ? I kako uopće gledate na ulogu javne televizije (HRT) kada su u pitanju manjine ?  Koliko ste zadovoljni njenom ulogom?

Po pitanju HRT-a nisam optimist. Mislim da se tamo nećemo uspjeti probiti u većem volumenu, u odnosu na sadašnjost. Stoga tome ne planiramo posvećivati veću pozornost, osim ako se ne dogodi čudo. Generacije manjinskih političara prije mene gubili su svoje vrijeme na tim pokušajima, i nisu uspjeli. Nećemo ni mi. Stoga mi, Mađari, gradimo svoj sustav, koji će biti dostupan ciljanom stanovništvu. Konkretno, sretni smo s Prizmom, ali ona je prečesto izložena činjenici da njezini prilozi nisu prioritet, već su prioritet aktualnosti u informativnom programu. Stoga neodazivanje HRT-ovih ekipa na naše programe i manifestacije izaziva razumljive frustracije kod pripadnika nacionalnih manjina, a zapravo je u pitanju objektivna okolnost da se HRT natječe sa privatnim medijima za gledanost, i njihovim je uredništvima razumljiv prioritet aktualna nacionalna događanja, a ne programi nacionalnih manjina. Rekoh, nama je tih frustracija dosta. Gradit ćemo vlastiti sustav.

• Medijski centar u Bilju jeste namijenjen medijima ali i ukupnom djelovanju DZMH na tom području. Što očekujete na tom planu ?

Dominantan dio zgrade su prostorije uredništva, ali u prizemlju su osigurani prostori za našu udrugu u mjestu Bilje, a na drugom katu imamo veliku i suvremenu konferencijsku salu za 80 osoba. Cjelokupna nam je namjera moderniziranje rada, kako uredništva, tako i cjelokupne udruge. Na dobrom smo putu, a Medijski centar kamen je temeljac tog stremljenja.

• Na otvaranju Centra najavljeni su i drugi projekti i investicije . Možete li malo konkretizirati na čemu se radi ?

Kako rekoh, najvažniji prioritet su nam obrazovanje i mediji. Glede medija, osim izgradnje Medijskog centra, jako je važan dio vezan uz normativno financiranje rada naših uredništava – pravo kojeg hrvatska manjina u Mađarskoj već odavno ima. I tu smo ostvarili napredak sa Ministarstvom kulture, ali vjerujem u hrabrije odluke u budućnosti. Osim medija, naglasili smo važnost obrazovanja. Da bi obrazovanje na manjinskom jeziku uspjelo, ono mora biti bolje i suvremenije od ostalih škola. Tome posvećujemo najveću moguću pozornost. U samo ove dvije godine izgrađena je nova nastavno-sportska dvorana Osnovne škole na mađarskom jeziku u Lugu, u Baranji, a do kraja rujna 2019. Godine očekujemo dovršetak izgradnje učeničkog doma Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Osijeku, kapaciteta 52 osobe. Ta bi institucija trebala biti temelj razvoja srednjoškolskog obrazovanja na mađarskom jeziku u Republici Hrvatskoj. To nam je ujedno i najvažnija investicija u ovom mandatu, a realizira se putem Ministarstva znanosti i obrazovanja. Osim medija i obrazovanja, jako veliku pozornost posvećujemo i kulturnoj autonomiji mađarske zajednice u RH, odnosno osiguravanju primjerenih prostorija za rad svih udruga mađarske manjine. Dakle, da se za njihov plemeniti rad, osiguraju suvremeni i tehnički primjerni prostori. I Ovdje smo na dobrom putu, do kraja 2020. Godine planiramo dovršiti desetak Mađarskih kuća i Domova kulture važnih za mjesta u kojima žive Mađari u Hrvatskoj.

      DOBRO OSTVARIVANJE OPERATIVNOG PROGRAMA

• Da li ovaj projekt (koji je financiran iz državnog proračuna RH) predstavlja ostvarivanje Operativnih programa za nacionalne manjine Vlade RH? I kako gledate na realizaciju tih programa u prvom redu što se tiče mađarske nacionalne manjine , a koliko imate uvida i šire (jer je dosta i primjedbi , kako stvari idu puno sporije od očekivanoga)?

Da, izgradnja Medijskog centra važan je dio Operativnog programa Vlade Republike Hrvatske za mađarsku manjinu. Ja sam zadovoljan i volumenom i tempom realizacije. Naravno, govorim to u skladu sa financijskim mogućnostima naše zemlje, ali i sa planom kojeg smo si zacrtali a za kojeg sam smatrao i smatram da je bio i ostalo realan. Novaca naravno nikada dosta, ali glede mađarske manjine – ostvaren je značajan napredak i vrlo dobra realizacija Operativnog programa. Ako politika podupre naše prijedloge, mi bi u 2020. godini mogli realizirati gotovo 100% planiranog za ove četiri godine mandata,

• Da li i u kojoj mjeri i matična država (Mađarske) sudjeluje  u  realizaciji pojedinih planiranih projekata ? Kakva su tu iskustva , kakva očekivanja ?

Sa Vladom Mađarske također imamo izvanredne odnose. Dogovor Mađarske i Republike Hrvatske je da svaka financijski pomaže manjini na svojoj teritoriji – tako Mađarska osigurava za naše viđenje nevjerojatno dobre uvjete za kulturnu autonomiju hrvatske manjine u Mađarskoj, a Vlada g. Plenkovića to radi za Mađare u Hrvatskoj. Takav je dogovor, toga se držimo. Osim tog dogovora, Vlada Mađarske nama je partner u brojnim drugim važnim projektima, prije svega razvoja gospodarstva i OPG-ova Mađara u Hrvatskoj.

OTVORITI PITANJA PRAVA NACIONALNIH MANJINA U EU

• Održani su i peti po redu izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina i to po novom Zakonu o izborima vijeća i predstavnika. Kako ocjenjujete te izbore ? Očekujete li neku novu kvalitetu kada je u pitanju rad vijeća i predstavnika ili što bi trebalo dalje napraviti da se njihov rad unaprijedi i stavi u pravu funkciju ?

Što se mađarske manjine tiče, izbori su bili u skladu sa našim očekivanjima. Imali smo najveću izlaznost od svih manjina, koja je u nekim županijama prelazila i 60%. Dakle, nema dvojbe, dali naša izabrana vijeća imaju izborni legitimitet. Ostaje žal da se druge manjine nisu tako dobro organizirale i što je zbog toga opća slika o tim izborima narušena. Što će izbrani vijećnici učiniti sa svojim mandatom – vidjet ćemo. Unutar mađarske manjine izabrano je relativno pomlađeni sastav Vijeća, pa se stoga nadam i novom zaletu.

• Predstoje nam i izbori za Europski parlament, a sljedeće godine i predsjedanje Hrvatske EU. Mnogi tvrde da je nakon ulaska Hrvatske u EU došlo do svojevrsne stagnacije u ostvarivanju i razvoju manjinskih prava. Kako gledate na te ocijene i da li se može očekivati da će hrvatsko predsjedanje EU donijeti i neke pomake na planu manjinske politike ?

Ne bih tako rekao. Prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj jednaka su u odnosu na trenutak pristupa Hrvatske Europskoj Uniji. Ono na čemu mnogi temeljem zaključak da su prava reducirana su zapravo nedavne referendumske inicijative, ali oni – barem do sada – nisu bili dio vidokruga političkog mainstreama. Smatram kako će se to pitanje trajno riješiti novim Zakonom o referendumu. Što se tiče općeg stanja u društvu, ono je jednako u mnogim zemljama srednje Europe, i ne bih tu našu Hrvatsku isticao kao posebno negativnu. Smatram da Vlada Andreja Plenkovića radi dobar posao i za zemlju, ali i za provođenje prava nacionalnih manjina. Naravno da ćemo naći pogreške, ako poneki problem pretjerano izoštrimo, ali je za cjelovitu sliku potrebito vidjeti cjelovito stanje društva. Stanje koje imamo, najbolje je u okolnostima u kojima živimo. Sumnjam kako će predsjedanje EU-om na bilo koji način utjecati na prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Možda bi eventualno naše predsjedanje mogli iskoristiti da jedna od europskih tema bude i tema prava nacionalnih manjina u cijeloj EU.