MANJINSKI FORUM - Prosinac 2018.

MANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Savjeta za nacionalne manjine FORUM AKTUALNA PITANJA MANJINSKE POLITIKE U HRVATSKOM DRUŠTVU IMA NEZADOVOLJSTAVA ALI I POZITIVNIH POMAKA Prošla je skoro godina i po dana od kada je Vlada Republike Hrvatske 24. kolovoza 2017. godine usvo- jila Operativne programe za nacionalne manjine za razdoblje od 2017.-2020. godine - dokument koji su mnogi, posebno u manjinskim organizacijama, ocije- nili kao do sada najzna č ajniji instrument za ostvariva- nje manjinskih prava i politike prema manjinama u hr- vatskom društvu. Taj dokument je planiran kao temelj za ostvarivanje i o č uvanje ste č enih prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, odnosno fi nancijske podrške za njihovu provedbu te su njime utvr đ ene obveze kako Vlade RH, odnosno ministarstava i tijela izvrsne vlasti tako i predstasvnika manjina. U izradu Operativnih programa bili su uklju č eni predstavnici svih relevantnih ministarstava kao i svi zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru preko kojih su se sa svojim prijedlozima i stajalištima mogle uklju č iti i udruge, kao i č lanovi manjinske sa- mouprave odnosno koordinacije, vije ć a i predstavnici nacionalnih manjina. Posebne operativne programe Vlada je donijela za srpsku, talijansku, ma đ arsku, albansku, romsku te zajedni č ki za č ešku i slova č ku nacionalnu manjinu. Za ostalih 15 manjina nisu done- seni posebni programi, ali je utvr đ en program zaštite i unaprje đ enja postoje ć e razine prava svih nacionalnih manjina, koji se odnosio na ostvarivanje prava nacio- nalnih manjina - na služenje svojim jezikom i pismom, odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina, kulturnu autonomiju i zaštitu kulturnih dobara i tradicija nacionalnih manjina, pristup sredstvima javnog priop ć avanja i obavljanje djelatnosti javnog priop ć avanja na jezicima nacionalnih manjina, pravo na samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedni č kih interesa, zastupljenost u predstavni č kim, upravnim i pravosudnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, sudjelovanje u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vije ć a i predstavnika na- cionalnih manjina te unapre đ enje razvojnih programa na podru č jima gdje žive nacionalne manjine. Iako je ostvarivanje ovih važnih i za pojedine nacionalne manjine sigurno i krucijalnih programa predvi đ eno do 2020. godine skoro godina i po dana njihove implementacije sigurno je relevantan period za prosudbu njihove dosadašnje provedbe pa smo o tome, ali i o aktualnom politi č kom momentu, kada su u pitanju nacionalne manjine, zatražili mišljenja i ocijene nekih saborskih zastupnika i č lanova Savjeta za nacionalne manjine. U tom kontekstu posebno smo se usmjerili na recentne pokušaje redukcije odre đ enih manjinskih prava te posebno zna č ajne, pete po redu, izbore za vije ć a i predstavnike nacionalnih manjina koji bi se trebali održati sljede ć e godine. Intervju: Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH NADAMO SE DA Ć EMO ZA SLJEDE Ć E IZBORE KONA Č NO IMATI CJELOVIT ZAKON O IZBORU VIJE Ć A I PREDSTAVNIKA Dugo smo isticali da je nedostatak legislative i regulative manjinskih izbora jedan od najve ć ih nedostataka manjinske politike u Hrvatskoj. Zato smo izuzetno zadovoljni da je kona č no ova Vlada prihvatila to pitanje i po č ela rad na tom važnom zakonu koji je preduvjet uspješnih izbora, a time i kvalitetnijeg rada manjinskih institucija. I to pokazuje da ova Vlada ima više senzibiliteta za nacionalne manjine nego mnoge prethodne te da se pitanja ostvarivanja manjinskih prava vra ć aju s politi č ke margine tamo gdje im je i mjesto - u javni, kulturni i politi č ki život ove zemlje. A to bi trebala biti i jasna poruka onima koji bi željeli umanjivati manjinska prava. ■ Kako u ovom momentu ocjenjujte stanje manjinskih prava u RH? Jesu li u proteklih godinu dana ostvareni neki pozitivni pomaci ili je u nekim segmentima stanje i pogoršano? Napreduje li hrvatsko društvo na planu zaštite manjinskih prava ili stagnira ili možda č ak i nazaduje? Na po č etku treba re ć i i istaknuti, po tko zna koji put, da manjinska prava č ine osnovu društvenog suživota. Ona su u svakom demokratskom društvu i u Europi i u svijetu temelj pravednosti, sigurnosti i mira u tim društvenim sredinama. Nažalost, treba podsjetiti da su nakon ulaska Hrvatske u EU neke politi č ke grupacije, koje su nominalno vezane za civilno društvo, krenule u agresivnu i kontinuiranu akciju pokušaja smanjivanja dosegnutih prava nacionalnih manjina, posebno njihovog zastupanja u politi č kom životu. To traje ve ć dugo i nastavlja se s više ili manje inten- ziteta. A, da li može dosegnuti stupanj manjinskih prava krenuti u suprotnom smjeru, da li se može otvoriti jedan ireverzibilni proces kada su u pitanju manjinska prava u politi č kom životu i uop ć e njihovo sudjelovanje u javnom životu to je za svako društvo, a naše pogotovo, izrazito osjetljivo i opasno pitanje. S obzirom na sva iskustva, ratna, poratna, u nekim aspektima i svakodnevna iskustva, posebno ona s kojima se danas suo č avamo na širem, svjetskom, globalnom planu kao što je primjerice prognani č ka kriza, koja u fokus opet stavlja odre đ ene manjinske skupine, mi moramo biti svjesni da bi restriktivno zadiranje u manjinska prava imalo više nego negativne i devastiraju ć e poslje- dice na č itavo naše društvo. Uz to i posebno negativne re fl eksije na me đ unarodnom planu kada je naša zemlja u pitanju. MANJINSKI Prosinac 2018. GODIŠNJI BROJ Savjet za nacionalne manjine od Vlade uskoro o č ekuje novi zakon za predstoje ć e izbore manjin- ske samouprave (Nastavak na stranici 2) (Nastavak na stranici 4)