MANJINSKI FORUM - 2019.

MANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Savjeta za nacionalne manjine FORUM REZULTATI 5. IZBORA ZA VIJE Ć A I PREDSTAVNIKE NACIONALNIH MANJINA* NI NOVIM ZAKONOM JOŠ NISU RIJEŠENI MNOGI STARI PROBLEMI Peti po redu izbori č lanova vije ć a i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podru č - ne (regionalne) samouprave održani su 5. svibnja 2019. godine, a drugi krug glasovanja održan je 19. svibnja u sedam jedinica gdje vije ć a nisu iza- brana u prvom krugu. Izbori su održani po novom Zakonu o izboru vije ć a i predstavnika nacionalnih manjina koji je Hrvatski sabor usvojio u ožujku ove godine. Ukupno je raspisano 515 izbora za č lanove vije- ć a nacionalnih manjina i to 74 u županijama i Gra- du Zagrebu, 171 u gradovima i 270 u op ć inama. Ukupno su raspisana i 144 izbora za predstavnike nacionalnih manjina i to 89 u županijama i Gradu Zagrebu, 54 u gradovima i 1 u op ć ini. Mogu ć nost predlaganja lista kandidata za č lanove vije ć a nacionalnih manjina iskoristilo je 14 nacionalnih manjina: albanska, bošnja č ka, crnogorska, č eš- ka, ma đ arska, makedonska, njema č ka, romska, rusinska, slova č ka, slovenska, srpska, talijanska i ukrajinska. Mogu ć nost predlaganja kandidata za predstavnika nacionalne manjine iskoristilo je 20 nacionalnih manjina: albanska, austrijska, boš- nja č ka, bugarska, crnogorska, č eška, ma đ arska, makedonska, njema č ka, poljska, romska, rusin- ska, ruska, slova č ka, slovenska, srpska, talijan- ska, turska, ukrajinska i židovska. Izbori č lanova vije ć a nacionalnih manjina bili su provedeni u 19 županija, Gradu Zagrebu, 68 gradova i 108 op ć ina. Izbori predstavnika nacionalnih manjina bili su provedeni u 19 županija, Gradu Zagrebu, 34 grada i jednoj op ć ini. Ukupno se na zbirnim listama za č lanove vije ć a nacionalnih manjina nalazilo 6.444 kandidata/kandidatkinja (4.301 kandidata odnosno 66,74% i 2.143 kandidatkinje odnosno 33,26%). Na zbirnim listama za predstavnike nacionalnih manjina nalazilo se ukupno 242 kandidata (kandi- dati + zamjenici), od toga 138 kandidata, odnosno 57,02% i 104 kandidatkinje, odnosno 42,98%. Intervju: Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH NASTAVIT Ć EMO RAZVIJATI KAPACITETE MANJINSKE SAMOUPRAVE I ZAKONSKI JA Č ATI ULOGU VIJE Ć A I PREDSTAVNIKA Šire društvo još uvijek ne shva ć a važnost manjinskih izbora, a ovi izbori nisu važni samo za manjine, ve ć i za društvo u cjelini. Ako su dobro organizirani, ako su kvalitetni ljudi izabrani, bolje ć e se rješavati i manjinska pitanja i problemi, što je interes i ukupnog društva, a ne samo manjina, jer se tako doprinosi i prosperitetu č itave zajednice. Institucijama manjinske samouprave i njihovim izborima omogu ć ava se da jedan zna č ajan segment društva na odgovaraju ć i na č in sudjeluje u javnom životu, što ja č a društvenu pluralnost, demokratsku strukturu i stabilnost društva i predstavlja dobrobit za sve. ■ Po č etkom svibnja održani su peti po redu izbori za predstavnike manjinske samouprave, ali prvi put prema novom Zakonu o izboru vije ć a i predstavnika nacionalnih manjina kojega je Sabor usvojio u ožujku ove godine. Kako ocje- njujete održane izbore i što su oni donijeli? Prije svega treba istaknuti da su i ovi, peti po redu, izbori za vije ć a i predstavnike nacionalnih manjina, uz sve probleme i nedostatke, još jednom potvrdili zna č aj, važ- nost i potencijal tzv. manjinske samouprave. Izabrana su 352 manjinska vije ć a i 108 predstavnika, u gotovo svim našim županijama, u blizu 100 gradova i u više od 100 op ć ina. Za sva tijela manjinske samouprave kandirano je gotovo 7.000 pripadnika nacionalnih manjina, a izabrano njih više od 5.000. Vije ć a, odnosno predstavnike izabralo je 20 od 22 hrvatske nacionalne manjine. Pravo glasa imalo je više od 250.000 pripadnika nacionalnih manjina, a izlaznost je, ovisno o razini (županije, gradovi, op ć ine), iznosila od gotovo 11 do preko 23 posto. Izbori su prvi put su održani prema novom Zakonu o izboru vije ć a i predstavnika nacionalnih manjina, za kojeg su mnogi o č ekivali, ne samo da ć e omogu ć iti kvalitetniju izbornu proceduru, ve ć i da ć e oja č ati ulogu i kapacitete manjinske samouprave. Dosada su vije ć a i predstavnici birani temeljem Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, što nije korespondiralo s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Donošenjem ovog novog zakona prvi put su jedinstveno utvr đ ena pitanja održavanja odnosno organizacije izbora, izborne promidžbe, naknade troškova itd., oko kojih pitanja je prilikom dosadašnjih izbora bilo je puno problema. Cilj je bio ovim zakonom osigurati preduvjete za kvalitetnije sudjelovanje nacionalnih manjina u javnim poslovima lokalne i regi- onalne samouprave putem vije ć a i predstavnika te da imaju mo- gu ć nost aktivnijeg participiranja u razvoju op ć ina, gradova i županija u kojima žive. MANJINSKI Prosinac 2019. GODIŠNJI BROJ Savjet za nacionalne manjine ponovno je upozorio na porast atmosfere nesnošljivosti i etnocentrizma (Nastavak na stranici 2) (Nastavak na stranici 5) * Izvor: Državno izborno povjerenstvo RH, Informacija o rezultatima glasovanja na izborima č lanova vije ć a i pred- stavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i podru č ne (regionalne) samouprave provedenih 5. i 19. svibnja 2019.