MANJINSKI FORUM - Prosinac 2022.

MANJINSKI FORUM IZLAZI UZ FINANCIJSKU POTPORU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE Stajališta iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno i stajališta Savjeta za nacionalne manjine FORUM Intervju: Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade RH za društvene djelatnosti i ljudska prava OPERATIVNI PROGRAMI VLADE ZA NACIONALNE MANJINE KLJU Č NI SU ZA OPSTANAK NEKIH KRAJEVA I LJUDI U NJIMA Program za financiranje projekata lo- kalne infrastrukture i ruralnog razvoja na podru č jima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina je klju č opstanka tih krajeva i ostanka ljudi u njima. Cilj je pružanje pomo ć i razvoju tih lokalnih za- jednica poboljšanjem dostupnosti lokalne infrastrukture i zagovaranjem promicanja ravnopravnosti, nediskriminacije i održi- vog razvoja te participativnim pristupom dionika šire lokalne zajednice. ■ Operativni programi Vlade RH za nacionalne manjine 2021.-2024. došli su do otprilike pola mandata. Kako ocjenjujete njihovu dosadašnju implementaciju? U č emu se uspjelo? Ima li zna č ajnijih podba č aja u odnosu na planirano? Gdje su najve ć i otpori i problemi? Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina zadužen je Vladi dostavljati izvješ ć a o provo đ enju Operativnih programa do kraja velja č e za prethodnu godinu. Stoga ć emo po č etkom 2023. imati jasniju sliku što je sve ostvareno na polovici razdoblja provedbe. Bitno je istaknuti da se sve redovne aktivnosti koje se odnosne na klju č ne elemente zaštitite manjinskih prava navedene u Operativnim programima, od obrazovanja do kulturne autonomije, kontinuirano provode. Od važnih uspjeha izdvojila bih donošenje novog Protokola o postupanju u slu č aju zlo č ina iz mržnje koji je Vlade Republike Hrvatske usvojila 8. travnja 2021. Donošenje i provedba Protokola je veliki korak naprijed u zaštiti manjinskih skupina u pogledu suzbijanja govora i zlo č ina iz mržnje. Istaknula bih i projekte elektri fi kacije i razvoja vodovodne mreže na podru č jima naseljenima na- cionalnim manjinama kao i izgradnju brojnih cesta. Ujedno, izgra đ eni su ili se rade kulturni centri za više nacionalnih manjina diljem Hrvatske. Intervju: Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH USTAVNI ZAKON OSIGURAO JE NACIONALNIM MANJINAMA POLITI Č KI SUBJEKTIVITET KOJEGA JE VIŠE TEŠKO DEGRADIRATI Manjinska politika u proteklih dvadeset godina od usvajanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina stvorila je uvjete i mehanizme kroz koje je probleme nacionalnih manjina mogu ć e identi fi cirati i rje- šavati demokratskim alatima koje je osigurao ovaj Zakon. Novi kvalita- tivan iskorak predstavlja bez sumnje č injenica da je Zakon omogu ć io i institucionalno osigurao ulazak nacionalnih manjina u javni politi č ki i društveni život, a to zna č i da se danas u klju č nim procesima odlu- č ivanja više ne može zaobi ć i ili iz toga procesa eliminirati i isklju č iti nacionalne manjine. Ima onih koji traže pokretanje procesa izmjena Ustavnog zakona s ciljem da se prava nacionalnih manjina ograni č e i reduciraju, posebno, kada su u pitanju saborski zastupnici nacionalnih manjina, ali i uloga vije ć a i predstavnika nacionalnih manjina na lokal- nom nivou, jezi č na i obrazovna prava itd . Me đ utim, postoji i drugi kut gledanja koji polazi od realne č injenice da je praksa u ovih 20 godina pokazala i neke nedostatke Ustavnog zakona i da bi to trebalo mijenjati kako bi on bolje funkcionirao, a manjinska prava ja č ala. Ali promjena- ma Ustavnog zakona treba pristupiti odgovorno i imati u vidu uvijek i č injenicu da se tim zakonom reguliraju manjinska prava, ali i odnos ve ć ine i manjine te da zakon uvijek mora biti u obostranom interesu. Kada postignemo takvu svijest o odnosima ve ć ine i manjine mnogi ć e se problemi lakše rješavati, a manjinska politika ć e u ć i u svoju novu, produktivnu, a ne samo zaštitnu, fazu. ■ Navršava se 20 godina od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, klju č nog dokumenta koji je ne samo odredio ostvarivanje i razvoj manjinskih prava u Hrvatskoj, nego u nekim aspektima bitno doprinio hrvat- skom putu u EU. Važnih zakona koji su regulirali položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj bilo je, naravno i prije. Što se postiglo ovim zakonom? Važno je ista ć i da povijest manjinskih prava u Hrvatskoj ne po č inje Ustavnim zakonom, koji je ina č e dobio visoke ocjene poštivanja europskih standarda zaštite manjina. Odmah, na po č etku formiranja naše samostalne države bio je donesen vrlo kvalitetan Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etni č kih i nacionalnih zajednica. Na žalost, zbog ratnih okolnosti i njihovih posljedica u kojem su dio kon fl iktnog polja bile i same nacionalne manjine, odnosno neke od njih, zakon fakti č ki nikad nije zaživio. Ratne okolnosti i ratne po- sljedice dugo su pritiskale, diskreditirale i marginalizirale manjinska prava u Hrvatskoj, ali se iz toga kona č no izaš- lo u procesu približavanja MANJINSKI Prosinac 2022. GODIŠNJI BROJ (Nastavak na stranici 2) (Nastavak na stranici 4)