Republika Hrvatska stranka je Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima („Narodne novine - međunarodni ugovori“, broj 18/97), od 17. listopada 1997. godine kada je donesen Zakon o potvrđivanju Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima koji je stupio na snagu 1. ožujka 1998. godine.
Politike i mjere za provedbu Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima usmjerene su na zaštitu prava govornika regionalnih ili manjinskih jezika koji se tradicionalno koriste se na području Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska u izjavi uz ispravu o ratifikaciji Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima opredijelila se za zaštitu sedam manjinskih jezika: talijanskog, češkog, slovačkog, mađarskog, rusinskog, ukrajinskog i srpskog.
Iako se opredijelila za zaštitu sedam manjinskih jezika u skladu s Dijelom III. Povelje u praksi se prava zajamčena Poveljom primjenjuju i na druge manjinske jezike čime se nastavlja dobra praksa promicanja načela zaštite uporabe manjinskih jezika.
Republika Hrvatska do sada je Vijeću Europe podnijela sedam izvješća o primjeni Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, a posljednje sedmo Izvješće podneseno je u ožujku 2023. godine.
Za izradu izvješća nadležno je Ministarstvo pravosuđa i uprave kojem Savjet za nacionalne manjine dostavlja podatke iz djelokruga svoje nadležnosti koji se u prvom redu odnose na sufinanciranje sredstvima iz državnog proračuna programa informiranja i izdavaštva udruga i ustanova čijim se ostvarivanjem direktno doprinosi očuvanju jezičnog identiteta nacionalnih manjina.
Sedmo izvješće Republike Hrvatske o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima O PRIMJENI EUROPSKE POVELJE O REGIONALNIM ILI MANJINSKIM JEZICIMA
Šesto izvješće Republike Hrvatske o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima