Dana 2. svibnja 2019. održana je 84. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Predsjednik Savjeta predstavio je prisutnima članove novog saziva koje je Vlada Republike Hrvatske imenovala na četverogodišnji mandat Rješenjem od 18. travnja 2019., i to: Vladimira Hama, novog potpredsjednika Savjeta i predstavnika njemačke nacionalne manjine, Zoricu Velinovsku, predstavnicu makedonske nacionalne manjine, Mirjanu Galo, predstavnicu srpske nacionalne manjine, te Ishaka Hodžića, predstavnika bošnjačke nacionalne manjine.

Na temelju članka 36. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (“Narodne novine”, broj 155/02 i 80/10), Savjet je prihvatio Godišnje izvješće o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu („Narodne novine“br. 124/17) u razdjelu 020 Vlada Republike Hrvatske, glava 21 Stručna služba Savjeta za nacionalne manjine, aktivnost A 732003 potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina.

Na temelju članka 35. stavka 4. i 36. stavka 11. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Savjet je jednoglasno donio Odluku o rasporedu sredstava koja se u Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina u 2019. godini.

Prilikom glasovanja o Odluci o rasporedu sredstava primjenjivale su se Smjernice i upute Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnicima koji obnašaju dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru, te se glasovalo zasebno o financiranju svake pojedine nacionalne manjine.

Odlukom o rasporedu sredstava određeno je da ce se sredstvima iz Državnog proračuna sufinancirati ostvarivanje programa kulturne autonomije 78 ustanova i udruga nacionalnih manjina s ukupnim iznosom od 36.005.157,00 kuna, što u odnosu na 2018. godinu predstavlja povećanje od 2.620.157,00 kuna.

Članovi Savjeta u raspravi su razmatrali pitanje izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji ce se održati 5. svibnja 2019. sukladno Zakonu o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina („Narodne novine, broj 25/19).

U raspravi je istaknuto kako se i ovi izbori za vijeća i predstavnike održavaju s neadekvatnom promidžbom odnosno ignoriranjem medija, kao i činjenica da ni država i njene institucije nisu ukazale na njihovu važnost. Država ima obvezu osigurati da se manjinski glas suštinski čuje i da bude konstitutivni element odluka koje se odnose ne samo na pripadnike manjina, već i na lokalnu zajednicu u kojoj manjine putem vijeća sudjeluju u upravljanju lokalnim poslovima. Na taj bi se način osigurala djelotvorna jednakost i odgovornost za poduzete akcije i zajednički donesene odluke.

Savjet je pozvao pripadnike nacionalnih manjina da bez obzira na ove okolnosti izađu na birališta budući da su manjinska vijeća i predstavnici treća važna komponenta manjinskog predstavništva koja pruža mogucnost utjecaja da u lokalnim i regionalnim samoupravama bude više od 5000 kandidata koji mogu regulirati interese nacionalnih manjina na tim područjima.