Povodom dva desetljeća od kada je na snazi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, 1. i 2. prosinca 2022. održana je međunarodna znanstvena konferencija Prvih dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u organizaciji Ureda potpredsjednice Vlade, Savjeta za nacionalne manjine, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, te Pravnih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. Na konferenciji održanoj u Hotelu Westin u Zagrebu kroz sedam panela izlagali su članovi akademske zajednice i akteri u provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, na teme vezane uz standarde zaštite nacionalnih manjina koje Republika Hrvatska osigurava svojim pravno-institucionalnim okvirom. S obzirom na činjenicu da su to razdoblje obilježili i brojni izazovi u provedbi manjinske politike, program konferencije bio je usmjeren na probleme koje je dosadašnje iskustvo artikuliralo i pristupe koje je prema njima moguće zauzeti. Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer izlagao je unutar panela koji se odnosio na pravo nacionalnih manjina na pristup javnim medijima gdje je posebno istaknuo problem nedovoljne zastupljenosti programa namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina u cjelokupnom programu Hrvatske radiotelevizije. Sudionicima međunarodne znanstvene konferencije pozdravnim govorom obratio se premijer Andrej Plenković istaknuvši kako je je Republika Hrvatska ostvarila visoku razinu zaštite prava nacionalnih manjina, te podsjetio kako je upravo Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina omogućio pripadnicima manjina da daju vlastiti doprinos razvoju hrvatskog društva, toleranciji, pluralizmu i jednakopravnosti. Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić kazala je kako Hrvatska u posljednjih 20 godina bilježi snažan doprinos promociji i zaštiti ljudskih prava, demokraciji i vladavini prava. Istaknula je potrebu za dodatnim mjerama u podizanju svijesti o povijesnoj prisutnosti manjina, borbi protiv segregacije u školovanju, kažnjavanje povijesnog revizionizma i antimanjinske retorike u javnom govoru. Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava Anja Šimpraga istaknula je zadovoljstvo provedbom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kroz dva desetljeća, ali je isto tako ukazala na nedostatak političke volje u njegovoj provedbi na lokalnim razinama. Sudionicima skupa obratili su se i predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, dekani Pravnih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, te brojni stručnjaci, pripadnici akademske zajednice, ali i Vlade i Hrvatskog sabora.
Drugi dan konferencije 2. prosinca 2022. obljetnica 20. obljetnica stupanja na snagu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina obilježena je u Hrvatskom saboru. Prisutnima se pozdravnim govorom obratio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u kojem je podcrtao konstruktivan i veliki doprinos koji su pripadnici nacionalnih manjina dali u izgradnji moderne hrvatske države i društva. Istaknuo je da u okolnostima rastućeg populizma, radikalizacije i društvene polarizacije, ostvarenje prava pripadnika nacionalnih manjina predstavlja važnu pretpostavku stabilnosti, demokratizacije i napretka društva. U svojem je govoru predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer istaknuo da manjinska prava nisu nikakva dodatna prava već se uvode kao sredstvo putem kojeg bi manjina mogla ostvariti jednaka prava kao svi ostali građani, te najavio da će se Savjet u budućnosti baviti pitanjem priznavanja stečenih prava nacionalnih manjina koja još nisu riješena. Uz potpredsjednicu Vlade Anju Šimpragu, izlagali su potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin, predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac, predsjednik zastupničkog Kluba nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru Vladimir Bilek, zamjenica Bjelovarsko-bilogorskog župana Tanja Novotni Golubić i načelnik Općine Borovo Zoran Baćanović. Obilježavanju su nazočili i veleposlanici matičnih država nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, zastupnici Hrvatskog sabora, predstavnici vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, kao i udruga i ustanova nacionalnih manjina.